Anksioznost svakodnevnog života

Anksioznost je normalna reakcija na situaciju koja nas zabrinjava ili koju doživljavamo kao prijeteću. Anksioznost se može doživljavati kao mala nelagoda pa sve do vrlo izražene panike.

Kad ljudi doživljavaju anksioznost, tipično osjećaju uznemirenost, neprijatnost i napetost.

Ne moramo se bojati svake anksioznosti jer je ona uobičajena i informira nas da se nalazimo u nekoj situaciji koja nas brine. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vrijeme kada se nalazimo u stresnim situacijama, kao na primjer, kada odlazimo na neki važan sastanak, kada idemo na pregled i čekamo rezultate pregleda, kada idemo na ispit.

Mi tada brinemo kakav će biti ishod i kako će to utjecati na naš život.

Kada se nalazimo u stresnim situacijama može nam se dogoditi da smo njima preokupirani što može utjecati na naše ponašanje.

Primjerice, možemo premalo ili previše jesti, previše pušiti, biti fizički nemirni, osjećati da nam srce brže kuca, da nam se ruke znoje, možemo imati poteškoća sa spavanjem i slično.

Sve su to simptomi anksioznost u situaciji čiji nas ishod brine.

U situaciji kada ste preplavljeni anksioznošću, teško je donijeti dobru odluku i veća je vjerojatnost da će odluka o nekoj stvari biti brzopleta i pogrešna.

Ljudi tada ili izbjegavaju neki događaj, ili se ne osjećaju dobro ako se na njemu pojave uznemireni i nervozni, ne mogu se koncentrirati, pa ne pružaju svoj maksimum.

Većina ljudi doživi osjećanje anksioznosti (strepnja, tjeskoba) prije značajnih događaja kao što su važan ispit, poslovna prezentacija, prvi sastanak sa seksualno privlačnom osobom.

Kad ljudi doživljavaju anksioznost, tipično osjećaju uznemirenost, neprijatnost i napetost. Osjećati se anksiozno u ovakvim situacijama je adekvatno i to stanje obično kratko traje.

Ova osjećanja se ne svrstavaju u kliničku anksioznost, već su uobičajen dio svakodnevnog života, jer ljudi prirodno osjećaju anksioznost kada su suočeni s prijetnjom, opasnošću ili kada su pod stresom.

Primjeri situacija: putovanje avionom, vožnja liftom, upoznavanje novog kolege, odlazak na razgovor za posao, nesnalaženje u novom prostoru, prezentacija, odlazak na sastanak, prvi dan na novom radnom mjestu, čekanje na nalaze, odlazak na pretrage….

U većini situacija anksioznost će prestati kada ove situaciju prestanu.

Međutim, kada je anksioznost stalno prisutna i ometa nas u savladavanju zahtijeva svakodnevnog života, tada nas ona ne potiče da rješavamo problem, nego nas naprotiv blokira.

U tom slučaju, dobro je potražiti pomoć liječnika koji će moći utvrditi da li se radi o anksioznom poremećaju.

Pošalji ili podijeli na:
Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović

Kroz mjesečne kolumne doc. dr. sc. Dubravke Šimunović zajedno ćemo učiti i rasti kroz iskustva i pojedine životne situacije koje autorica stručno analizira i prenosi svoja iskustva u kojima nas podučava ono najvažnije, kako mijenjati sebe u razvoju i učenju. Životopis i više pročitajte ovdje.

COPYRIGHT © 2018. SADRŽAJ UREĐUJE IVANA BERIŠIĆ. SVA PRAVA PRIDRŽANA.