O temama vezanim uz mentalno zdravlje uvijek je važno pisati, a to je osobito slučaj 10. listopada kada obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prošla godina, kao i tekuća donijele su brojne neizvjesnosti, promjene i izazove za sveukupno stanovništvo. Nastavak pandemije COVID-19, rat u Ukrajini, klimatske promjene, inflacija uz uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj samo su neke od promjena koje mogu djelovati štetno na mentalno zdravlje.
Mediji svakodnevno izvještavaju o raznim katastrofama, potresima, ratovima, a ljudski mozak ne percipira razliku između snimke nečeg uznemirujućeg (npr. eksplozije bombe) i stvarnog iskustva bivanja u toj situaciji – hormoni stresa se svejedno luče. Smetnje mentalnog zdravlja koje se najčešće javljaju u navedenim i sličnim okolnostima su uznemirenost, anksioznost, depresivnost, strah, zabrinutost, ovisnosti, različiti tjelesni simptomi, smetnje spavanja i smanjena koncentracija. Iako neka istraživanja (Sun i sur., 2023) ukazuju na to da je, primjerice, uslijed pandemije COVID-19 došlo do tek neznatnog pogoršanja mentalnog zdravlja svjetskog stanovništva, u njima nisu dovoljno zastupljene i istražene posljedice na osobito ranjive društvene skupine koje su, nevezano za pandemiju, sklonije biti narušenog psihičkog funkcioniranja.
Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga prepoznala je veliku potrebu za unaprjeđenjem mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina kojima se ponekad ne posvećuje dovoljno pažnje.
Postavlja se pitanje: koje su to skupine vulnerabilne? Gledajući iz perspektive mentalnog zdravlja, postoje određeni faktori koji osobe čine posebno ugroženima i podložnima različitim psihičkim smetnjama. Neki od tih faktora su visoka razina stresa ili kronični stres, izgaranje na poslu, nepovoljna obiteljska ili radna sredina i izloženost uznemiravanju, diskriminaciji i / ili zlostavljanju, otprije prisutne psihičke smetnje, lošije fizičko zdravlje, starija dob, neadekvatni mehanizmi suočavanja, niska psihološka otpornost, niska psihološka fleksibilnost itd.
Jedna od vulnerabilnih skupina je radno aktivno stanovništvo koje je u nepovoljnom položaju na poslu, doživjelo je ili doživljava velike količine stresa na radu, uznemiravanje, diskriminaciju ili zlostavljanje na radnom mjestu, a nema adekvatne resurse da se s tim problemima nosi. Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, kako samo ime kaže, primarno se bavi pružanjem besplatne pomoći osobama koje su aktualno ili nekoć bile izložene negativnim ponašanjima na radnom mjestu. Radnici koji su obično u nepovoljnijem položaju su žene, osobe s invaliditetom, pripadnici različitih manjinskih skupina, osobe s nesigurnim zaposlenjem i sl.
Za očekivati je da s iskustvima intenzivnog stresa, maltretiranja i općenito u situacijama koje ugrožavaju ljudsko dostojanstvo dolazi do promjena raspoloženja, osjećaja psihološke nesigurnosti, straha, rastresenosti, nervoze, smanjenog samopouzdanja, a nerijetko se razviju i somatske smetnje ili psihički poremećaji poput depresije i suicidalnosti.
Naravno, svako zlostavljanje može dovesti do teških psihičkih posljedica kod pojedinca, pa su osobito ranjive skupine i žrtve obiteljskog nasilja kojima Udruga mobbing također nudi besplatnu pomoć i zaštitu u obliku pravnog savjetovanja, kao i psihološke podrške. Valja imati na umu i osobe starije životne dobi koje su svakako potrebite, često usamljene, narušenog zdravlja i svakodnevno se suočavaju s različitim izazovima, a uz to se od njih očekuje prilagodba društvenim promjenama, razvoju tehnologije i novim načinima funkcioniranja. Njima je također dostupna besplatna pravna pomoć i psihološko savjetovanje u Udruzi mobbing.
Općenito se pokazalo da ljudi koji su psihološki otporniji i fleksibilniji bolje podnose neizvjesne i neugodne situacije, lakše se prilagođavaju i manje pate od štetnih posljedica. Stoga je psihološka podrška, rad na jačanju vlastite psihološke otpornosti, educiranje i vježbanje adekvatnih načina suočavanja i komuniciranja ključno kako bi se mentalno zdravlje poboljšalo. Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga nastoji svojim aktivnostima obuhvatiti navedene intervencije i doprinijeti dobrobiti zajednice. Tijekom trogodišnje provedbe prve faze programa „Unaprjeđenje mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina“ postavljeni su čvrsti temelji i primjeri dobre prakse, a u fazi II istoimenog programa nastavlja se pružanje psihosocijalne pomoći i podrške vulnerabilnim skupinama, kao i rad na educiranju poslodavaca, predstavnika radnika, samih radnika, ali i cjelokupne javnosti o važnosti dobre komunikacije, prevencije stresa na radu i brige za mentalno zdravlje općenito.
Više o programu možete saznati na web stranici https://umzvs.com.hr/.
LITERATURA:
Sun, Y., Wu, Y., Fan, S., Dal Santo, T., Li, L., Jiang, X., i suradnici (2023). Comparison of mental health symptoms before and during the covid-19 pandemic: evidence from a systematic review and meta-analysis of 134 cohorts. BMJ, 380.
