Pretilost (lat. obesites) kronična je bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje.
Unatoč postojanju trenda suvremene zapadnjačke kulture koja propagira isključivo vitku figuru, broj pretilih osoba u svijetu sve više raste, gdje Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2025. godine 50% svjetskog stanovništva biti pretilo.
Naime, pretilost i prekomjerna tjelesna težina nisu isključivo estetski problem nego su prepoznati kao i faktori rizika raznih zdravstvenih problema kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetes tipa II, Alzeheimerova bolest, osteoartritis, rak, neplodnost…
U SAD-u pretilost se već dugi niz godina naziva i „kugom novog doba”, koja sve više zahvaća djecu, čak i onu vrtićke dobi.
Pretilost kod djece prije puberteta je nažalost u stalnom porastu, te postaje globalni javno-zdravstveni problem suvremenog društva.
A kakva je situacija u Hrvatskoj?
Poražavajući su podatci da se Hrvatska nalazi među prvih pet europskih zemalja s tim problemom, s čak 35% djece s prekomjernom tjelesnom težinom u dobi od 8 do 9 godina.
Izvor: Inografika CroCROSI studije
Izvor: Inografika CroCROSI studije
Što dovodi do ovih poražavajućih podataka?
Godinama mnogi znanstveni umovi vjerovali su da isključivo okolišni čimbenici, poput brzog razvoja prehrambene industrije i lanaca brze hrane dovode do razvoja pretilosti.
Međutim, danas, pretilost se smatra klasičnim primjerom složene multifaktorske bolesti, drugim riječima na njezin razvoj utječe kombinacija genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika.
Suvremena genetika utvrdila je povezanost genskih mutacija s pretilošću.
Utjecaj genetike na metaboličke osobine pojedinca je toliko velik, gdje znanstvenici procjenjuju da su indeks tjelesne mase (BMI), postotak masnog tkiva i pretilost u 65-80% slučajeva predodređeni genetičkim profilom. Istraživanja su također pokazala da mutacije pojedinih gena prije rođenja djeteta mogu udvostručiti rizik od pretilosti u pubertetu i odrasloj dobi.
Neki od ovih gena direktno su uključeni u regulaciju potrošnje energije, metabolizma masti i ugljikohidrata i osjećaja gladi. Stoga, genetika može igrati veliku ulogu u tome koliko učinkovito vaše tijelo probavljenu hranu pretvara u energiju, koliko učinkovito sagorijevate kalorije tijekom vježbanja i gdje će se višak pojedenih kalorija distribuirati. Iako je utjecaj genetike određivanju naših metaboličkih osobina neporeciv, naglasak i dalje stoji na drugim faktorima koje itekako možemo svjesno kontrolirati.
Koji drugi faktori doprinose pretilosti?
U znanstvenoj literaturi pronalazimo brojne podatke koji potvrđuju kako na ovaj problem, pored već navedene genetike, veliki utjecaj imaju i tzv. osobne predispozicije, socio-ekonomski status, te okolina i mediji koji nas neprestano „bombardiraju“ informacijama.
Naime, ubrzani zapadnjački stil života je uvelike smanjio kvalitetu istog. Počnimo s kulturom zdrave prehrane gdje su domaća jela napravljena od pažljivo biranih, zdravih i svježih namirnica zamijenjena nekvalitetnim, procesuiranim i visokokaloričnim.
Prema riječima dr. Marka Hymana, jednog od glavnih svjetskih ideologa zdravog načina života, pripremanje hrane u kućanstvima u Americi se smanjilo za drastičnih 45%.
Suvremena tehnologija „pridonijela“ je i manjku tjelesne aktivnosti. U Svjetskoj kardiološkoj federaciji smatraju da 60 do 85% svjetskog stanovništva “nije fizički aktivno u tolikoj mjeri da bi to koristilo njihovom zdravlju, a to se naročito odnosi na mlade”.
Jednako tako, pojedinci nižeg socio-ekonomskog statusa u većini slučajeva nisu u mogućnosti sebi priuštiti zdrave i.e. organske namirnice koje su nekada čak i do tri puta skuplje od drugih. Veliki utjecaj na naše odabire, pa i na prehrambene navike imaju marketing i reklame koji su ciljano osmišljeni za djecu.
Neki podatci pokazuju da djeca u prosjeku u jednoj godini pogledaju između 20 000 i 40 000 tisuća reklama vezanih za prehranu.
Okolina kao okidač psiholoških čimbenika
Jedan od psiholoških čimbenika kojeg je vrijedno spomenuti, s obzirom na to da živimo u svijetu u kojem novi trendovi postaju imperativ, a s čime pojedinac nije spreman ići korak uz korak, dovodi do stresa koji svoj „lijek“ često pronalazi u neumjerenom konzumiranju visokokalorične hrane. Pretilost može ostaviti opasne posljedice ne samo na tjelesno već i na mentalno zdravlje.
Na primjer, kod djece koja su, kako često znamo čuti „krupnija“ i vole puno pojesti, u njihovom ponašanju često se opaža umor, slaba i loša koncentracija, pospanost, negativne emocije, nezainteresiranost, nezadovoljstvo i sl., što posljedično dovodi i do loših rezultata u školi, ali i u međuljudskim odnosima, te ugrožava cjelokupnu kvalitetu života pojedinca.
Nije ni rijetkost da su djeca s prekomjernom tjelesnom težinom često na meti izrugivanja i ponižavanja, što ostavlja velike emocionalne rane koje jedno dijete nosi kroz život. Prethodno navedeni samo su neki od negativnih pokazatelja što to ustvari pretilost jest i koje posljedice može uzrokovati. Isti zasigurno mogu biti i znakovi za upozorenje, te potaknuti roditelje i bližnje da potraže savjet stručne osobe i pruže primjerenu pomoć djetetu.
Za kraj, donosimo Vam sedam korisnih savjeta kako i na koji način stvoriti nove i zdrave navike uz svjesniji pristup prehrani
- Voditi dnevnik osobne prehrane kako bi postala/o svjestan/na što jedem
- Krenuti malim, ali sigurnim koracima prema promjeni jedne konkretne „loše“ navike (e.g., uvesti jedan zdravi voćni ili povrtni obrok na dan; birati sezonsko voće i povrće i konzumirati u umjerenim količina)
- Postaviti sebi realne ciljeve e.g., 7 dana nastojati piti minimalno 8 čaša vode na dan
- Pažljivo birati namirnice stavljajući na prvo mjesto kvalitetu proizvoda, e.g. grickalice i slatkiše zamijeniti nutritivno bogatim namirnicama poput orašastih plodova (bademi, lješnjaci, orasi, indijski orašici…)
- Restriktivne i ekstremne dijete zamijeniti stvaranjem konkretnog plana prehrane koji odgovara vama i vašim potrebama, jer ljudski mozak nije „programiran“ na gladovanje (u slučaju kombinacije pretilosti s nekim ozbiljnim medicinskim stanjem svakako bi bilo poželjno posavjetovati se sa stručnom osobom i.e. nutricionistom ili liječnikom)
- Zdravu prehranu popratiti umjerenom tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno i po mogućnosti svakodnevno. To može biti šetnja, trčanje, vožnja biciklom, aerobik, vježbe u teretani ili bilo koji sport prilagođen psiho-fizičkim sposobnostima pojedinca. Ako niste u mogućnosti svakodnevno vježbati izaberite alternativni način kretanja e.g. vožnju autom ili gradskim prijevozom zamijenite pješačenjem, umjesto dizala koristite stepenice, sjedenje pred televizorom zamijenite šetnjom po obližnjem parku ili prirodi.
- Budite uporni! Rezultati ne dolaze preko noći. Pažljivo osluškujte svoje tijelo, zdravo se hranite, redovno vježbajte i ne opterećujte se brojkama na vagi, već radite na podizanju kvalitete vašeg cjelokupnog stila života.
Autori članka: Anđela Jelić i Ivana MatićPošalji ili podijeli na:
