„Reci mi što jedeš i reći ću ti tko si.“ poznate su riječi Jean Anthelme Savarina, francuskog gastronoma koji je još 1825. godine napisao „Fiziologija okusa“, djelo koje govori o hrani i njezinim socijalnim aspektima. Sa sigurnošću se može reći da je to tekst koji je i danas jako aktualan kada je riječ o ponašanju vezanom za prehranu.
Svakodnevno biramo što ćemo jesti i donosimo odluke o tome nekad svjesno, a nekada i na nesvjesnoj razini. Svatko od nas ima svoj osobni način prehrane koji svoje korijenje vuče iz obiteljskih običaja i tradicija.
Nakon određenog vremena ponašanje koje smo naučili i ponavljali u određenom okruženju postaje automatsko i tada postaje navika. Često jedna od (loših) navika mnogim osobama vezana je za slatku hranu. Kada se pred vama nađe komadić čokolade teško mu možete odoljeti bez obzira je li osjećaj gladi prisutan ili ne.
Zbog čega je to tako?
Sklonost prema slatkome
Poznato je da od rođenja imamo sklonost prema slatkim okusima zahvaljujući prvoj hrani koju kušamo s dolaskom na svijet- majčinom mlijeku.
Sklonost i želja za slatkim okusima karakteristika je svih ljudskih bića koja se prenosila kroz povijest bez obzira na kulturološke razlike između pojedinaca.
Kroz djetinjstvo, želja za slatkim okusom je intenzivna i to je vjerojatno opravdano jer u toj dobi pojedinac ima potrebu za hranjivim namirnicama, no ta želja kroz životni vijek opada. Na isti način, otpornost i odbojnost prema gorkim okusima je urođena i povezana za situacije u kojima je pojedinac morao brinuti kako preživjeti, ali i za to da je veliki broj otrova i opasnih tvari na biljnoj bazi tog istog okusa. Ova poveznica aktualna je i danas pa smo tako često skloni povezati da je gorak okus vjerojatno i opasan te ga izbjegavamo.
No, jeste li se ikada pitali što sve utječe na naš odabir hrane?
Kada govorimo o izboru namirnica i jela, trebamo uzeti u obzir da to nije jednostavno i stabilno ponašanje koje je univerzalno za sve pojedince.
Znanstvenici su opazili da pojedinac djelomično promijeni svoje preferencije prema hrani tijekom životnog vijeka. To je rezultat raznih faktora koji utječu na pojedinca, kao na primjer, okruženje, kultura, navike stečene u obitelji, osjetilna iskustva, iskustva vezana za druga osjetila koja potiču konzumiranje i sl.
Jedan od vanjskih faktora koji uvelike utječe na naš odabir hrane je i njezina ambalaža. Promislite samo koliko ste puta izabrali proizvod samo zbog toga što vas je privuklo njegovo pakiranje?!
Međutim, nisu samo ovi faktori odgovorni za izbor onoga što jedemo. Psiholozi su dokazali da osobnost i njezine karakteristike također utječu na naše odluke, izbore i načine prehrane u svim životnim fazama (Mõttus et al., 2013).
CRTE OSOBNOSTI: “VELIKIH PET”
Kada govorimo o osobnosti valja napomenuti da se njezina definicija oslanja na jedan od najpoznatijih modela, model “Velikih Pet“ (Big Five).
Američki psiholozi Costa i McCrae predviđaju postojanje pet dimenzija i faktora osobnosti: ekstroverzija, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenosti prema novim iskustvima.
Ekstroverznom osobom nazvat ćemo osobe koje opisujemo kao društvene, vesele, dominante te sklone uzbuđenjima. Suprotno njima nalaze se introverti koji imaju suprotne osobine.
Napeti, sramežljivi, depresivni, zabrinuti i neraspoloženi pojedinci koji imaju nisko samopoštovanje, imaju izraženu dimenziju neuroticizma, dok osobe sa suprotnim karakteristikama obično se nazivaju emocionalno stabilnima.
Savjesnost je dimenzija osobnosti koja se odnosi na značajke kao što su efikasnost, organiziranost, odgovornost i pouzdanost. Na primjer, savjesne osobe su one koje se drže dogovora i ne kasne na dogovoreni sastanak. Osobe koje opisujemo kao tople, pristojne, velikodušne, spremne na pružanje pomoći imaju izraženu dimenziju ugodnosti. Dok, originalnost, široki interesi, umjetničke sklonosti i sl. prepoznatljive su značajke dimenzije, koju po ovoj teoriji nazivamo, otvorenost prema novim iskustvima.
„VELKIH PET“ I PREHRANA
U istraživanju provedenom na Sveučilištu u Zürichu (Keller e Siegrist, 2015) pokazalo se da su otvorenost prema novom iskustvu i savjesnost povezane sa zdravim načinom prehrane koji je obilježen većim unosom voća i povrća te smanjenim unosom mesa i slatkih napitaka.
Po rezultatima ovog istraživanja, savjesnost je povezana i s izostankom emotivne gladi (koja se definira kao jedna od strategija kojom se pojedinac suočava s negativnim emocijama i stresom) i izostankom konzumiranja hrane kao odgovora na vanjske podražaje (jelo kao odgovor na vanjski podražaj, a ne kao odgovor na fiziološku potrebu odnosno glad).
Snažniju poveznicu s ovim ponašanjima pokazuje neuroticizam uz veću konzumaciju slatkih namirnica.
Kako biraju ekstrovertne osobe? Znanstvenici su došli do rezultata da je ova dimenzija osobnosti sklonija konzumiranju začinjene hrane, mesa i slatkih napitaka naglašavajući da je razlog tome vanjski podražaj (miris i izgled hrane) odnosno jedenje pod utjecajem okoline (društva i ambijenta).
Otvorenost prema novim iskustvima i savjesnost osobine su koje se povezuju sa zdravim prehrambenim navikama. No, je li to navodi na mišljenje da su pojedinci s ovim osobinama oni koji su skloni konzumirati danas sve popularniju organsku hranu?
Nedavno objavljena studija provedena u Norveškoj (2019) u kojoj se istraživao odnos između održive prehrane i osobnosti pojedinca potvrđuje prethodna psihološka istraživanja koja su povezivala brigu o okolišu s dvije osobnosti, ugodnosti i otvorenosti prema novom iskustvu. Osim toga, rezultati pokazuju da su pojedinci koji su otvoreni prema novom iskustvu skloni konzumiranju organske hrane, dok ekstrovertni pojedinci to nisu.
Ovaj rezultat, objašnjavaju znanstvenici, proizlazi iz glavne karakteristike osobnosti otvorenosti prema novom iskustvu, a to je interes za isprobavanje novih stvari, pa tako nove hrane i novih okusa. Ovi pojedinci doživljavaju organsku hranu zdravijom od druge, percipiraju njezin okus boljim u usporedbi s neorganskom te navode da su spremni platiti višu cijenu za organsku nego za konvencionalnu hranu za razliku od savjesnih pojedinaca.
ONO SMO STO JEDEMO, ALI I KAKO JEDEMO
S obzirom na prehrambene navike mogu se razlikovati razne kategorije osoba. Poznata stručnjakinja iz područja ponašanja i prehrane, Juliet Boghossian, ističe da način na koji jedemo otkriva nešto o nama.
Prema njezinoj teoriji mogu se izdvojiti četiri različite kategorije osoba.
1.Osobe koje jedu brzo su one koje doživljavaju teškoće pri pronalasku sklada u životu, no često su uspješne i produktivne.
2.Osobe koje jedu sporo jedu više i uživaju u životnim iskustvima te su često tvrdoglave.
3.Osobe koje miješaju različite tipove hrane nerijetko su odgovornije od drugih i doživljavaju teškoće pri stavljanju fokusa samo na jedan zadatak.
4.Osobe koje jedu svaki tip hrane zasebno iskazuju snažnu orijentiranost na rješavanje zadatka, kao i manju mogućnost prilagodbe novonastalim uvjetima.
Na kraju, naša osobnost i odabir hrane međusobno su povezani jer naši postupci definiraju našu osobnost i govore tko smo mi zapravo. Ako bismo izostavili vanjske utjecaje poput kulture u kojoj živimo jasno možemo vidjeti da su naše prehrambene navike uvjetovane našim osobinama.
Svakako treba napomenuti da su i naučena ponašanja, odabir namirnica, na primjer, ona koja smo naučili od naših roditelja, stečena iskustva koja smatramo faktorom koji izgrađuje našu osobnost jer osobnost nije samo biološki i genetski određena.
Pošalji ili podijeli na: