Mali vodič za prevenciju raka dojke

Dojke su spolno obilježje i ukras svake žene. No, nažalost one su i najčešće sijelo raka kod žena.

U Hrvatskoj svake godine od raka dojke oboli preko 2500 žena, te je stopa smrtnosti među najvišima u Europi. Jedini lijek protiv ove opake bolesti je njeno pravovremeno otkrivanje, stoga se tijekom mjeseca listopada brojnim javnozdravstvenim kampanjama i aktivnostima ženskoj populaciji pokušava podići svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti.

Postoje koraci koje vi osobno možete poduzeti kako biste rizik od raka dojke sveli na minimum, a mi vam donosimo neke od najvažnijih.

 
Redovito obavljajte samopregled dojki.

Samopregled dojki neosporno je važan dio zdravstvenog odgoja žena, a uloga u ranom otkrivanju promjena u dojkama je iznimno velika. Samopregled bi svaka žena trebala obavljati barem jednom mjesečno. Pri tome ne treba žuriti, nego odvojiti desetak minuta za sebe i svaki korak učiniti polako i precizno. Treba imati na umu da su za vrijeme i prije menstruacije dojke obično povećane, napete i bolne, stoga je pregled idealno vršiti 5 do 7 dana nakon završetka menstruacije. U kasnijoj dobi, kada prestanu menstruacije, treba naći kakav drugi podsjetnik, npr. svaki prvi dan u mjesecu.

Kako i na koji način napraviti dobar samopregled? Slijedite ovih par jednostavnih koraka:

  • Podignite obje ruke iznad glave i promatrajte se u ogledalu.
  • Potražite bilo kakve promjene oblika ili veličine dojki (kvržice i zadebljanja), ne zaboravljajući i na bradavice. Obratite pažnju na eventualni iscjedak iz bradavica (krvavi, smeđi ili jantarnožute boje).
  • Koristeći jagodice prstiju metodom palpitacije pregledajte grudi kružnim pokretima. Pritom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice “pobjegnu” pred raširenim prstima. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu.
  • Ne zaboravite pregledati i limfne čvorove pipajući pazušnu jamu i supraklavikularnu jamu (udubina između vrata i ključne kosti).
  • Bolji osjećaj se postiže ukoliko je koža vlažna, pa se isti koraci mogu uraditi i tijekom tuširanja.
  • Postupak ponoviti s obje dojke.
  • Sve eventualne promjene je potrebno prijaviti liječniku obiteljske medicine i po liječničkoj procjeni specijalistički obraditi.

 

Promijenite svoje prehrambene navike.
  • Svakodnevno konzumirajte ekstra djevičansko maslinovo ulje koje obliluje polifenolima sa snažnim antikancerogenim djelovanjem!
  • Jedite orašaste plodove, nepržene i neslane sjemenke, te ulja sjemenki (laneno, bundevino, konopljino…)
  • Svakodnevno jedite pet ili više serviranja voća i povrća
  • Neka vaša prehrana bude bogata i biljnim proteinima – leća, grah, grašak, mahune, slanutak…
  • Često jedite svježu plavu ribu (pripaziti na unos dagnji, lignji i tune budući da su istim pronađene poprilično visoke koncentracije teških metala poput žive, olova i kadmija!)
  • Ograničite unos mliječnih proizvoda, pogotovo kravljeg mlijeka i zamijenite ga biljnim mlijekom bez dodanog šećera (bademovo, zobeno, rižino, kokosovo…)
  • Ograničite unos crvenog mesa i mesnih prerađevina koje je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala kao kancerogene za ljude.
  • Ograničite unos šećera budući da stanice raka isključivo koriste taj makronutrijent kao izvor svoje energije – posebno izbjegavajte proizvode na čijim deklaracijama se nalazi glukozno-fruktozni sirup.
  • Izbjegavajte prženu hranu bogatu trans masnim kiselinama poput margarina, slanih, fast fooda, pakirane i zaleđene hrane.

 

Promijenite svoje životne navike
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola jer on dokazano narušava metabolizam mnogih hormona, pa tako i estrogena
  • Prestanite pušiti. Kemikalije iz duhanskog dima povećavaju rizik za nastanak bilo koje vrste raka, pa tako i raka dojke
  • Održavajte normalnu tjelesnu težinu tako da BMI (indeks tjelesne mase) bude u rasponu od 18.5 do 24.9. Pretilost povećava rizik od nastanka raka dojke, naročito nakon menopauze.
  • Budite aktivni. Istraživanja su pokazala da umjerena fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka raka dojke za 25%.
  • Djecu dojite što dulje možete. Postoji veliki broj znanstvenih studija u kojima je dokazano da porod i dojenje smanjuju rizik od nastanka raka dojke.
  • Budite na oprezu kod primjene hormonskog nadomjesnog liječenja za ublažavanje tegoba menopauze. Ženama koje se odluče na ovu vrstu terapije savjetujemo redoviti klinički, ultrazvučni i mamografski pregled dojki radi procjene rizika i odluke o načinu daljnjeg praćenja liječenja.
  • Redovite idite na preglede. Samopregled dojke radite jednom mjesečno. Ultrazvučni pregled obavljajte barem jednom godišnje, a iza 40. godine obavezan je i mamografski pregled grudi. Ako u obiteljskoj anamnezi imate slučajeve raka dojke, svakako se posavjetujte s vašim liječnikom o učestalosti pregleda.
Pošalji ili podijeli na:
Ivana Matić

Magistra sam farmacije i dolazim iz Hercegovine. Tijekom školovanja nagrađivana sam za izvrsnost s dvije Dekanove nagrade, Rektorovom nagradom, nagradom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i nagradom Ureda hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine za najuspješnijeg studenta. Svoje obrazovanje sam nastavila u znanstvenom smjeru na doktorskom studiju u Zagrebu. Područje moje ekspertize je klinička farmacija, gdje ću u svom radu proučavati korelaciju između koenzima Q10 i pacijenata s dislipidemijom. U slobodno vrijeme putujem, sviram klavir, igram tenis, čitam dobru knjigu ili provodim sate na PubMedu pokušavajući biti u korak s novim istraživanjima iz područja medicine i farmacije.

COPYRIGHT © 2018. SADRŽAJ UREĐUJE IVANA BERIŠIĆ. SVA PRAVA PRIDRŽANA.