Koji lijekovi ne vole sunce?

Jeste li znali da lijekovi i sunce ponekad nisu dobra kombinacija? U slučaju primjene određenih lijekova, izlaganje suncu ili drugim izvorima UV zraka (npr. solarij, laserski tretmani i sl.), može izazvati promjene na koži, kao što su fotodermatitis i hiperpigmentacije.

Pojam fotodermatitisa označava pojavu crvenila, svrbeža, plikova i ulceracija na koži, te može biti vrlo neugodna pojava. A kako dolazi do pojave fotodermatitisa? Naime, postoje molekule koje vrlo lako podliježu strukturnim promjenama u kontaktu sa sunčevim UVA zrakama. Kao rezultat toga nastaju upalne reakcije i oštećenja kože. (Treba naglasiti da je pojava fotodermatitisa uzrokovanog lijekovima češća kod osoba s atopijskim dermatitisom.)

U skupini lijekova za koje postoje podaci da mogu izazvati fotodermatitise nalazi se više od 50 lijekova. Vjerovatno ste se susreli (ili barem čuli) za neke od sljedećih:

  • Nesteroidni antireumatici (ibuprofen, ketoprofen, deksketoprofen, naproksen, diklofenak, indometacin, etodolak, oksikami, koksibi)
  • Retinoidi (izotretinoin, acitretin)
  • Oralni kontraceptivi
  • Tetraciklinski antibiotici (doksiciklin, minociklin)
  • Fluorokinolonski antibiotici (ciprofloksacin, norfloksacin, moksifloksacin, levofloksacin)
  • Sulfonamidi (sulfametoksazol+trimetoprim)
  • Antifungalni lijekovi (itrakonazol, terbinafin, grizeofulvin)
  • Diuretici (furosemid, hidroklortiazid, klortalidon)
  • Statini (atorvastatin, simvastatin, rosuvastatin, fluvastatin)

Osim oralnih lijekova, fotodermatitis mogu izazvati i topikalni preparati. Takva su npr. eterična ulja s kumarinima (bergamot, limun, grejp, gorka naranča). Macerat gospine trave (ulje kantariona) je također fototoksičan te se, usprkos nekim starim vjerovanjima i recepturama, ne smije koristiti prije sunčanja nego tek nakon njega. 


U liječenju fotodermatitisa najvažnija je prevencija same nuspojave u vidu ograničavanja izloženosti kože suncu, izbjegavanja boravka na suncu kada je njegovo zračenje najjače – u razdoblju od 10-17 h. Svakako je preporuka korištenje sredstva za zaštitu od sunca koje uključuje zaštitni faktor barem SPF 50 uz obaveznu prisutnost UVA filtera. Za crvenilo i plikove dobro je primijeniti vlažne, hladne obloge od fiziološke otopine ili neke od termalnih voda koje smiruju nadraženu i upaljenu kožu. Oralna primjena antihistaminika smanjiti će osjećaj svrbeži. Pacijentima sa srednje izraženim simptomima liječnik će na recept propisati lokalno kortikosteroide srednje jačine, primjerice betametazon, dok će za teške oblike propisati i oralnu terapiju kortikosteroidima u trajanju 7-14 dana.

Za razliku od fotodermatitisa koji ovisno o težini kliničke slike zahtijeva liječenje, hiperpigmentacije su isključivo estetski problem i nisu znak bolesti ili poremećaja u organizmu. Ove mrlje nastaju zbog nepravilnog nakupljanja melanina i obično su prisutne na obrazima, čelu, nosu i iznad usnica. Smatra se da promjena u hormonskom statusu može pokrenuti niz kaskadnih promjena u koži koji dovode do povećane sinteze pigmenta.

Zbog toga skupine lijekova koje za nuspojavu imaju nastanak hiperpigmentacija su:

  • Oralna hormonska kontracepcija
  • Hormonska nadomjesna terapija u menopauzi
  • Tireostatici poput tiamazola (za liječenje pojačanog rada štitnjače)

 Za prevenciju hiperpigmentacija koristimo sredstva za zaštitu sunca s visokim zaštitnim faktorom SPF 50, jer ponekad i najmanja količina UV zračenja može dovesti do ovih nepravilnosti na koži.

Kada je vrijeme za posjetu dermatologu?

U slučaju intenzivnijih hiperpigmentacija biti će potrebni profesionalni tretmani kod dermatologa koji će procijeniti koji tretman je potrebno provesti – hidrokinon, azelaičnu kiselinu, retinoičnu kiselinu, kemijske pilinge, mikrodermoabraziju ili uporabu lasera. Tretmani protiv hiperpigmentacija kod dermatologa se rade u hladnom razdoblju godine kada je smanjen intenzitet sunčevog zračenja.

Ako se razvije fotodermatitis ili hiperpigmentacija unatoč poduzetim preventivnim mjerama, ne prekidajte uzimanje svojih lijekova naročito ako ste kronični bolesnik. Javite se ljekarniku za savjet koji će ovisno o težini problema preporučiti mjere samoliječenja ili vas uputiti liječniku.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje mišljenje stručnjaka. Prije upotrebe lijeka obavezno pročitajte uputstvo za upotrebu. O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa svojim liječnikom ili farmaceutom.

Ukoliko želite provjeriti spadaju li neki od navedenih skupina lijekova u vašu terapiju kao izvor informacija koristite: https://mediately.co/hr/drugs ili https://www.drugs.com/.

Pošalji ili podijeli na:
Ivana Matić

Magistra sam farmacije i dolazim iz Hercegovine. Tijekom školovanja nagrađivana sam za izvrsnost s dvije Dekanove nagrade, Rektorovom nagradom, nagradom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i nagradom Ureda hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine za najuspješnijeg studenta. Svoje obrazovanje sam nastavila u znanstvenom smjeru na doktorskom studiju u Zagrebu. Područje moje ekspertize je klinička farmacija, gdje ću u svom radu proučavati korelaciju između koenzima Q10 i pacijenata s dislipidemijom. U slobodno vrijeme putujem, sviram klavir, igram tenis, čitam dobru knjigu ili provodim sate na PubMedu pokušavajući biti u korak s novim istraživanjima iz područja medicine i farmacije.

COPYRIGHT © 2018. SADRŽAJ UREĐUJE IVANA BERIŠIĆ. SVA PRAVA PRIDRŽANA.