Nije slučajno da je Uskrs u vrijeme proljeća, kad se i priroda budi, rađa nove plodove i novi život. Uskrs također navješta novi život i stvaranje novog početka.
Nedjeljom uoči Uskrsa – Cvjetnicom, odnosno, Nedjeljom Muke Gospodnje, ušli smo u Veliki tjedan. Povijesno gledano, pojam Velikog Tjedna zabilježen je u liturgiji već u četvrtom stoljeću.
I danas za kršćane Veliki tjedan znači veliku pripremu za Uskrs, ne samo pospremanjem kuće i izradom kolača nego bitnije od svega vidljivoga, onu duhovnu pripremu kako bi Uskrs dočekali spremni.
Blagoslovom maslinovih grančica na samu Cvjetnicu podsjetili smo se na Isusov ulazak na Jeruzalem, a čitanje Muke po Marku nagovijestilo je događanja Velikog Tjedna.
Veliki četvrtak
Spomen Kristove posljednje Večere i ustanovljenja euharistije obilježavamo na Veliki četvrtak. Ujedno, taj dan označava posljednji dan korizme, a navečer započinje vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.
Prije podne se održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji – Misa posvete ulja (Missa chrismatis), koju slavi biskup sa svojim svećenicima. Na toj misi po običaju se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
U crkvi se navečer slavi misa Večere Gospodnje. Prije mise se isprazni tabernakul (svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije).
Prazan oltar simbolizira Isusa i njegovu samoću i ostavljenosti u vrijeme pred smrt. Pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do vazmenog bdijenja.
U većini župa i danas se pod misom obavlja obred pranja nogu koji simbolizira poniznost, služenje drugima i davanje sebe.
Te iste noći Isus je svojim učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi.
Veliki četvrtak se završava euharistijskim klanjanjem, bdjenjem i molitvom kako bi vjernici kroz molitvu dublje proživjeli Isusovu smrtnu borbu u Getsemanskom vrtu.
Kako svjedoči Evanđelje, Isus se poslije večere s učenicima uputio u Getsemanski vrt gdje ga je oblijevao krvav znoj dok se molio. Na Veliki četvrtak tako se u mnogim župama odvija Getsemanska ura klanjanja kako bi vjernici u tišini i u svome srcu odgovorili na Isusovo pitanje koje je tu noć postavio svojim učenicima: “Niste li mogli probdjeti barem jednu uru moleći sa mnom?” Inače, Getsemani znači preša ili tijesak ulja – maslina, smješten u podnožju Maslinske gore gdje su se tiještile masline.
Veliki petak
Na Veliki petak podrazumijeva se strogi post. Jedu se nemasna jela. To je dan kad se obilježava Isusova muka i smrt. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani i po zemlji ili vrtu ništa ne radi.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, treba zastati sa svim radovima i ako su vjernici u mogućnosti sudjelovati u Križnom putu ili izmoliti Krunicu Božanskog Milosrđa, za one koji su u tom vremenu na poslu ili u prometu barem u sebi da zastanu i odaju počast Isusu za pretpljenu muku.
Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu taj dan nego se ljudi okupljaju u crkvi na obrede Velikog petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. U crkvi je u to vrijeme oltar i dalje bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, te kao znak tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Velika subota i Vazmeno bdijenje – Uskrs
Na veliku subotu odvija se spomen na Kristov počinak u grobu. To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu ljudi se zadržavaju kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci i smrti. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi. U crkvama gdje je oltar i dalje nepokriven nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer, nije točno određeno vrijeme, ali ne bi trebalo započinjati prije 21 sata, niti završiti nakon 6 sati u nedjelju, se slavi Vazmeno bdijenje. Vazmeno bdijenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt te njegovo uskrsnuće.
U crkvi navečer kod početka Vazmenog bdjenja vjernici se okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak.
Pošalji ili podijeli na:
