Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. U Republici Hrvatskoj je taj dan državni blagdan.
Na taj dan katolici diljem zemlje posjećuju Marijanska svetišta i organizirano, u vlastitom aranžmanu ili čak pješice dolaze nebeskoj zagovornici zahvaliti za učinjena dobra i kako bi se zavjetovali.
Tradicija obilježavanja Velike Gospe kroz povijest Hrvata duga je koliko i postojanje hrvatskog naroda jer je u teškim vremenima upravo Blažena Djevica Marija bila mnogima zagovornica na nebu te je tako dobila i naziv „kraljica Hrvata“.
U mnogim zemljama diljem svijeta na poseban način se obilježava ovaj veliki kršćanski blagdan. U Italiji je 15. kolovoza jedan od najvažnijih vjerskih i obiteljskih blagdana, a Talijanima ujedno ovaj datum označava za većinu početak godišnjih odmora – Ferragosto.
Još iz doba cara Augusta koji je odredio taj dan kao neradni za slobodne Rimljane, kao i za robove, ovaj dan i danas predstavlja vrhunac turističke sezone.
Marijanska svetišta dio su kulture nekih kršćanskih crkava – uglavnom Rimokatoličke crkve. Svetišta posvećena Gospi obično obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Blaženoj Djevici Mariji. Ponekad je marijansko svetište nastalo, zbog jake marijanske pobožnosti kroz povijest nekog kraja. Takva mjesta često su odredišta hodočašća.
Jedno od najposjećenijih svetišta u Mariji Bistrici brižno čuva kip Majke Božje Bistričke za koji se vjeruje da je drveni kip Bistričke Bogorodice u tamnome drvetu izrezbario za vjerničko pučanstvo nepoznati mjesni majstor iz običnog puka. Stoga pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Zavjetni čudotvorni kip Majke Božje Bistričke izrađen je oko 1499. godine.
Zanimljivo je da su neka od današnjih najvećih svetišta, nastala zbog Marijinih ukazanja. Uglavnom na udaljenim i mirnim mjestima kao primjerice Lourdes. Crkve nastale po Gospinoj molbi da se crkva sagradi u tom mjestu, danas u te iste crkve hodočasti more vjernika iz cijeloga svijeta.
Popis marijanskih svetišta u Hrvatskoj (po abecednom redu):
- Aljmaš
- Dragotin
- Gorica
- Ilača
- Krasno
- Marija Bistrica
- Molve
- Prizidnica
- Pag, Gospe od Staroga grada
- Pećno
- Pleternica
- Pojišan
- Primošten
- Remete
- Sinj
- Slavonski Kobaš – Svetište Majke Božje Kloštarske
- Solin
- Gornje Selo (Šolta) – Svetište Gospe u Bori
- Trsat
- Zadar – Arbanasi
- Trški Vrh
- Vepric
- Voćin
- Volavje
- Vrpolje (Šibenik)
- Sveta Mati Slobode, Zagreb
- Zečevo
Blažena Djevica Marija u crkvi u Corku (Irska)
Mala Gospa- Rođenje Blažene Djevice Marije
15. kolovoza na Veliku Gospu se slavi dan kada je Blažena Djevica Marija uznesena na nebo, ni mjesec dana kasnije, 8. rujna, slavi se rođenje Blažene Djevice Marije, odnosno Mala Gospa. Prema crkvenom vjerovanju, začeta bez istočnoga grijeha, a njezino rođenje najavljuje nešto daleko veće – Isusovo rođenje na Božić.
Pošalji ili podijeli na:
