Solarij – brončani neprijatelj kože

S dolaskom toplijih dana ponovno se pokreću rasprave o štetnosti izlaganja solariju. I dok zdravstveni djelatnici upozoravaju na oprez, njihov glas se konstantno ignorira radi vizualnog dojma koji se postiže tamnijom puti, te mnogi tvrde kako solarij i “nije toliko štetan”.

Općenito sa zdravstvenog stajališta solariji nemaju svojih dobrih strana.

Loša strana je to što je zapravo zračenje u solarijima opasnije nego zračenje sunca u podne, pa iako proizvođači tvrde kako moderni solariji sadrže zaštitu, znanstveno je dokazano da su takve vrste zračenja odgovorne za prerano starenje i povećan rizik razvoja raka kože.

Primjera radi, odete li u solarij samo jednom prije 35. godine, i više nego udvostručujete rizik od nastajanja malignih melanoma, pokazuje pregled 13 različitih studija objavljen u British Medical Journalu.

Svaki pojedinačni odlazak u solarij povećava rizik od melanoma za 1,8%. A ako ste posebno svijetle puti, crvenokosi ili imate puno madeža, rizik je i veći, pokazala je analiza 13 prethodnih istraživanja na ovu temu.

Zašto je solarij toliko štetan?

Premda kozmetički saloni tvrde da njihove svjetiljke emitiraju samo “manje štetne” UVA zrake, one zapravo emitiraju i određeni manji postotak UVB zraka, koje su najodgovornije za nastanak raka kože.

No, i izlaganje UVA zrakama donosi zdravstveni rizik, jer one prodiru u mnogo dublje slojeve stanica kože, gdje dugoročno gledano mogu uzrokovati:
– fotostarenje (promjenu strukture elastičnih i kolagenih vlakana što uzrokuje obješenost kože i gubitak čvrstoće, te pojavu bora)
– hiperpigmentacije kože
– alergije (koje se najčešće manifestiraju crvenilom i svrbežom)
– rak kože

Od 2005. godine u svijetu postoji termin „tanorexia“ koji zapravo označava psihičku i/ili fiziološku ovisnost o izlaganju UV zraka (suncu ili solariju).

Prema nekim istraživanjima 70% tanoreksičara čine žene bijele puti u dobi između 16 i 49 godina, čiji je ideal ljepote izrazito tamna put. Osobe koje pate od tanoreksije sunčaju se tijekom cijele godine, smatraju da je tamna boja kože privlačnija i bolja od bijele, te navode da imaju daleko bolje raspoloženje nakon sunčanja.

Kako sunčanje djeluje na raspoloženje pitate se? UV zrake utječu na proizvodnju endorfina, tzv. hormona sreće, što ukazuje na činjenicu da se o sunčanju zaista može postati ovisan jer ono osobe čini sretnima.

Ako se bez obzira na sva upozorenja svojevoljno odlučite na odlazak u solarij i zbilja nemate mogućnost potamniti s prirodnim izlaganjem suncu, imajte na umu nekoliko sljedećih savjeta:

1. Ne koristite solarij u kojemu osoblje nije profesionalno ili smatrate da nisu dovoljno informirani o svome poslu. Osoblje u solariju bi trebalo znati procijeniti vaš tip kože i na temelju procjene vas savjetovati koliko dugo se možete koristiti solarijem bez da koža pocrveni.

2. Prije odlaska u solarij poželjno je istuširati se i napraviti piling tijela kako biste uklonili odumrle stanice kože i ravnomjerno tamnili.

3. Pobrinite se da ne izgorite, a prilikom prvih nekoliko odlazaka ne biste trebali koristiti solarij više od 5 minuta!

4. Zaštite oči i nosite naočale za solarij jer zračenje može oštetiti vid!

Solarij nikako ne biste smjeli koristiti:

– ako ste mlađi od 18 godina
– imate osjetljivu ili vrlo svijetlu kožu sklonu opekotinama
– imate mnogo madeža na koži
– ako je koža pod upalom
– ako ste imali rak kože u prošlosti
– ako je netko u vašoj obitelji imao rak kože
– za vrijeme uzimanja lijekova koji povećavaju osjetljivost na UV zrake e.g., antibiotici, oralni kontraceptivi, retionoidi za liječenje akni, diuretici, antimikotici, antihistaminici, antidepresivi, inhibitori protonske pumpe…
– tijekom mezoterapije i ostalih kozmetoloških procedura od kojih treba proći najmanje mjesec dana
– za vrijeme trudnoće i dojenja.

Uz sve nabrojane činjenice na vama je da sami odlučite ako želite preuzeti rizike od mogućih oštećenja i bolesti kože koje solarij može uzrokovati ili da istaknete svoju prirodnu lijepotu kože jer koje god da boje i nijanse, imajte na umu da je prirodno uvijek najljepše.

Pošalji ili podijeli na:
Ivana Matić

Magistra sam farmacije i dolazim iz Hercegovine. Tijekom školovanja nagrađivana sam za izvrsnost s dvije Dekanove nagrade, Rektorovom nagradom, nagradom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i nagradom Ureda hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine za najuspješnijeg studenta. Svoje obrazovanje sam nastavila u znanstvenom smjeru na doktorskom studiju u Zagrebu. Područje moje ekspertize je klinička farmacija, gdje ću u svom radu proučavati korelaciju između koenzima Q10 i pacijenata s dislipidemijom. U slobodno vrijeme putujem, sviram klavir, igram tenis, čitam dobru knjigu ili provodim sate na PubMedu pokušavajući biti u korak s novim istraživanjima iz područja medicine i farmacije.

COPYRIGHT © 2018. SADRŽAJ UREĐUJE IVANA BERIŠIĆ. SVA PRAVA PRIDRŽANA.