Često putujemo u daleke krajeve i divimo se prirodi i građevinama, a da smo se pri tome na iste te ljepote u našem kraju toliko naviknuli da se pored njih ne fotografiramo, ne divimo se arhitektonskim postignućima i ono što najviše zabrinjava, ne znamo čak ni osnovne podatke nastanka istih.
Većina ljudi se dolaskom ili šetnjom Zagrebom zadržava pretežno na donjem gradu koji privlači posjetitelje svojim lijepo uređenim kafićima, dućanima koji mame sniženjima i često zanimljivim manifestacijama i zbivanjima.
Krenite s trga Bana Josipa Jelačića šarmantnom Radićevom ulicom koja se zvala Duga ulica, nekada poznata kao ulica knjižara, tiskara i knjigovežnica te je u povijesti povezivala Gradec s njegovim predgrađem.
Doći ćete do Kamenitih vrata, zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom, sagrađenoj u 13. stoljeću koja u prolazu vrata brižno čuva kapelu sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada.
Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, slavi se 31. svibnja, a isti dan slavi se i Dan Grada Zagreba.
31. svibnja 1991. godine svečano je proslavljena 260. obljetnica svetišta, a zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba.
Kamenita Vrata posjećena su svakodnevno velikim brojem vjernika koji se utječu nebeskoj majci u zagovor jer su se upravo po tim zagovorima događala velika čudesa. Povijesno gledano, jedno od velikih čudesa je kada je u velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Baroknu ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta.
Prolaskom kroz kapelu uspet ćete se do središnjeg trga zagrebačkog Gornjeg grada, nekad poznat kao Radićev trg. Osim crkve sv. Marka, na Trgu svetoga Marka sjedište je najviših državnih institucija: Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda.
Po mišljenju mnogih, jedna od vrijednih divljenja u Zagrebu je upravo crkva sv. Marka Evanđeliste koja graciozno i ponosno stoji i svojom ljepotom dominira između Hrvatskog Sabora i Banskih dvora.
Ne želeći narušavati mirnoću i povratak u prošlost kojom odiše cijeli Gornji grad, danas Markova crkva okuplja turiste koji se fotografiraju pored nje i raspituju o povijesti i nastanku ove crkve.
Da kojim slučajem jedan od tih znatiželjnih posjetitelja upita vas o povijesti, koliko rečenica biste znali ispričati?
“Nije sramota i nije šteta ne znati, ali sramota je i šteta pretvarati se da znaš ono što ne znaš.”
Lav Nikolajevič Tolstoj
Crkva svetoga Marka, zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske i jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba. U dokumentima se spominje 1334. godine i to na popisu župnih crkava u Kaptolskom statutu.
Građena je u 13. stoljeću u romaničkom stilu, o čemu nam danas svjedoče elementi nađeni na pročelju crkve.
Gotički južni portal i svetište izgrađeni su u drugoj polovici 14 stoljeća. Na zapadnom djelu crkve nalazi se replika najstarijeg očuvanog prikazanog grba grada iz 1499. godine.
Grb Grada Zagreba zasniva se na grbu Griča iz 13. stoljeća. U Statutu Grada Zagreba navedeno je da grb ima sljedeći opis:
“U plavome polju na zelenome brijegu nalazi se srebrni/bijeli grad s trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec.”
Do kraja 19. stoljeća naglašavala se uglavnom crvena boja pozadine. Nakon ujedinjenja u suvremeni grad 1850. godine, 1896. godine ustanovljena je plava boja štita.
Zagreb je kroz povijest bio nekoliko puta pogođen jakim potresima i požarima koji su oštetili crkvu, a najjači potres u povijesti grada bio je 9. studenog 1880. gdje je crkva kao i ostale građevine na tom području, poprilično oštećena.
Prema nacrtima bečkih arhitekata Friedricha Schmidta i Hermanna Bollea crkva je obnovljena u drugoj polovici 19. stoljeća, a u prvoj polovici 20. stoljeća je ponovo restaurirana te je zidove oslikao poznati slikar Jozo Kljaković (1888. – 1969.) koji je crkvu upotpunio freskama “Propovijed gori”, 1923. godine, “Splitski sabor s Grgurom Ninskim”. Ulja na platnu djelo su Ljube Babića, a na oltare su postavljena djela jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika Ivana Meštrovića (1883.-1962.) koji je poznat kao kipar, arhitekt i književnik. On je crkvi sv. Marka podario značajne skulpture “Raspeti Krist” (na glavnom oltaru), a na pobočnom oltaru sv. Marije “Madona s Isusom”.
U novije doba crkva je obnovljena 90-ih godina 20. stoljeća, ali s naglaskom na zadržavanju autentičnosti kao i prepoznatljivog krova kao simbola Zagreba, a u novije vrijeme i simbola slobodne i neovisne Republike Hrvatske.
29. ožujka 2009., svečano je proslavljeno dovršenje obnove crkve, koje je započelo 25 godina ranije.
Pošalji ili podijeli na: