Jeste li znali da na svijetu postoji manje od 500 ljudi koji nose prestižnu titulu Master of Wine – a među njima je tek nešto više od stotinu žena?
Ova titula, najviši stupanj stručnosti u vinskom svijetu, ne stječe se lako. Do nje vodi godinama predanog učenja, stotinama degustacija i jednim od najzahtjevnijih ispita u svijetu gastronomije – testom koji traži besprijekorno razumijevanje vinogradarstva, enologije, tržišta vina i senzorne analize.
Jedna od rijetkih koja je to postigla jest Caroline Gilby MW – britanska vinska kritičarka, znanstvenica i autorica s više od tri desetljeća iskustva u industriji. Nositeljica je prestižne titule Master of Wine, članica žirija najvažnijih svjetskih vinskih natjecanja te autorica knjige The Wines of Bulgaria, Romania and Moldova.
Njezina riječ ima težinu: kao jedna od glavnih stručnjakinja koja vodi ocjenjivanje vina iz Hrvatske, Slovenije, Balkana te Srednje i Istočne Europe na prestižnim Decanter World Wine Awards, Caroline svojim ocjenama izravno utječe na reputaciju vinara od Istre do Moldavije.
Uz sudačku ulogu, piše i za svjetski poznate publikacije poput Decanter, JancisRobinson.com i The Oxford Companion to Wine. Njezin rad donio je međunarodno priznanje vinima iz manje poznatih regija – dokazavši da iznimna vina ne nastaju samo u Francuskoj ili Italiji, već i u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Bugarskoj.
Nedavno je, u elegantnom ambijentu zagrebačkog hotela Esplanade, okupila vinare, sommelierke i ljubitelje vina na Masterclassu posvećenom sorti Plavec Žuti – autohtonom dragulju regije. Smirena, elokventna i precizna, Caroline je utjelovila ono što najbolje opisuje njezin pristup: znanje bez arogancije, autoritet bez distance i strast bez pretvaranja.
Za portal Poduzetna.com, Caroline nam je otkrila kako je znanost zamijenila vinogradima, što misli o hrvatskim vinima te zašto se strast i znanje ne mjere titulama, nego – integritetom.
Intervju s Caroline Gilby MW
Vaš profesionalni put započeo je u znanosti. Kako je mlada botaničarka s Oxforda pronašla svoj put u svijet vina – je li to bila svjesna odluka ili splet okolnosti?
Bio je to splet okolnosti. Sve je počelo kada sam, tijekom doktorata iz hortikulture na Sveučilištu Bath, odlučila pristupiti studentskom vinskom klubu. Voljela sam vino, ali tada nisam znala gotovo ništa o njemu – i ubrzo me osvojilo. Osvojila sam nekoliko natjecanja u kušanju, a zatim sam slučajno otišla na putovanje u jednu portugalsku vinariju, gdje sam doživjela svoj “put u Damask” trenutak – shvatila sam da želim karijeru u vinu, a ne u laboratoriju. Uskoro sam dobila priliku kao pripravnica za nabavu vina u velikom lancu vinoteka, i to je bio početak svega.
Tada se rodio i moj interes za Srednju i Istočnu Europu – počela sam kupovati bugarski Cabernet, lutomerski Laški Rizling i mađarski Pinot. Kada su me kasnije pitali želim li pisati o vinima iz tih zemalja, odmah sam pristala.
Titula Master of Wine jedna je od najzahtjevnijih u vinskoj industriji. Što vas je motiviralo da ustrajete – i kako izgleda put žene prema toj razini stručnosti u svijetu u kojem još uvijek prevladavaju muškarci?
Kada sam započela karijeru, vinska industrija u Velikoj Britaniji bila je izrazito muška. Često se podrazumijevalo da su žene tajnice ili administrativno osoblje. Studiranje za Master of Wine bio je moj način da postignem najvišu kvalifikaciju – ali i da me kolege počnu ozbiljno shvaćati. Naravno, diploma nije dovoljna, potrebno je pokazati znanje i sposobnost u praksi.
Mislim da sam i danas najmlađa žena koja je položila MW ispit, no sretna sam što sada sve više žena uspješno prolazi taj proces i zauzima vodeće pozicije u vinskom svijetu. Zanimljivo je da jedino u Bugarskoj postoji prava ravnopravnost spolova u industriji vina – u većini drugih zemalja još nas čeka dug put.
Kroz svoj rad susrećete vina iz brojnih zemalja i kultura. Što vas u tom procesu najviše inspirira – nova područja, autohtone sorte ili ljudi koji stoje iza vina?
Sve navedeno. Vino je nevjerojatno ogledalo koje odražava zemlju iz koje dolazi – u jednoj čaši isprepliću se tlo, krajolik, klima, ali i priče ljudi koji ga stvaraju. U posljednje vrijeme sve više govorim o ljudima iza vina, jer vino nije samo proizvod – ono je izraz kulture i osobnosti onih koji ga stvaraju.
Hrvatska ima dugu vinsku tradiciju, ali i novu generaciju vinara koji mijenjaju scenu. Kako vidite hrvatska vina i što smatrate ključem njihova uspjeha na svjetskoj pozornici?
U posljednjih dvadeset godina svjedočila sam potpunoj revoluciji u hrvatskom vinarstvu. Hrvatska ima izuzetno bogatstvo autohtonih sorti koje mogu snažno povezati potrošače s različitim regijama zemlje. Vjerujem da su upravo lokalne sorte ključ za prepoznatljivost, jer publika u svijetu sve više traži autentičnost, a sve manje još jedan Chardonnay ili Merlot.
Naravno, međunarodne sorte također imaju ulogu – pomažu pokazati razinu kvalitete vinara jer pružaju referencu poznatog stila. No, najvažnije je vino pokazivati svijetu: kroz degustacije, događanja, vinske ture i natjecanja. Medalje i priznanja na globalnim natjecanjima poput Decantera uvijek pomažu u stvaranju reputacije.
Često se kaže da vino, baš kao i ljudi, nosi svoj karakter – slojevitost, snagu, nježnost. Kada biste sebe opisali kroz vino, kakva bi bila vaša osobnost?
Iskreno, ne volim kada se vino opisuje kroz spolne stereotipe i to uvijek otvoreno kažem. Takav način razmišljanja proizlazi iz patrijarhalnih shvaćanja o tome što je “žensko”. Ako je vino lagano i nježno, recite da je takvo – nema potrebe upakirati to u rodne etikete. Ne mislim da se uklapam u ijedan standardni kalup.
Kada niste okruženi vinima i degustacijama – tko je Caroline privatno? Što vas opušta i ispunjava?
Trčim, jašem svog konja, radim u vrtu, pjevam u zboru i provodim vrijeme sa suprugom i djecom. Ti me trenuci vraćaju ravnoteži.
Što vas danas motivira – i gdje pronalazite inspiraciju i mir?
I nakon svih ovih godina i dalje me pokreće želja za učenjem i otkrivanjem novih stvari. Volim biti u vinogradu jer tamo sve počinje, a jednako me raduje razgovarati s vinarima u njihovim podrumima – to je mjesto gdje se vidi njihova strast. No, jednako je važno pronaći i vrijeme za mir i refleksiju.
Kada ocjenjujete vino – koliko se oslanjate na znanost, a koliko na intuiciju? Vjerujete li da u svakom velikom vinu postoji nešto što se ne može objasniti analizom?
To je spoj oboje. Kao znanstvenica, oslanjam se na tehničko znanje, posebno kada je riječ o vinskim greškama – na njih sam vrlo netolerantna. No, onaj poseban element veličine vina – sklad, ravnoteža, finoća – to se ne može definirati analizom. To jednostavno prepoznate kad ga osjetite.
Kada pogledate svoj put – od laboratorija do svjetskih vinskih pozornica – na što ste najponosniji?
Ponosna sam što sam ustrajala i onda kada je bilo teško, što sam godinama ostala glas vina Srednje i Istočne Europe, čak i kad se činilo da je to nemoguće. Danas, kada ti vinari i regije napokon dobivaju priznanje koje zaslužuju, osjećam duboko zadovoljstvo.
✨ Intervju vodila: Ivana Berišić, za portal www.poduzetna.com
📍 Fotografije: David JW Bailey
